Ponosno ističemo da smo jedna od rijetkih tvrtki koje projektiraju, proizvode i montiraju objekte po Vašim željama i za Vaše potrebe.

+ 01145928421 info@dlb.hr

Blog

HomeNajčešća pitanjaNajčešća pitanja iz projektiranja i pripreme

Najčešća pitanja iz projektiranja i pripreme

1. Što je potrebno da bi se moglo započeti s izradom idejnog projekta?

Prije izrade idejnog projekta treba izraditi posebnu geodetsku podlogu za građevinsku česticu na kojoj se namjerava graditi, te sklopiti ugovor o građenju.

2. Što je posebna geodetska podloga i gdje se može naručiti?

Posebna geodetska podloga je položajni i visinski prikaz terena, izrađena u odgovarajućem mjerilu i uklopljena u kopiju katastarskog plana te ovjerena od nadležnog katastarskog ureda. Posebna geodetska podloga može se naručiti u geodetskim poslovnicama, a izrađuje je ovlašteni inženjer geodezije.

3. S obzirom da za stambene zgrade do 400 m² ne treba lokacijska i građevinska dozvola, već je potrebno ishoditi rješenje o uvjetima građenja, koji je postupak ishođenja rješenja?

Rješenje o uvjetima građenja se ishodi na osnovu idejnog projekta koji izrađuje ovlašteni arhitekt, a u skladu sa prostornim planom, te odredbama Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i posebnih propisa. Prije izrade idejnog projekta potrebno je izraditi posebnu geodetsku podlogu, koja je ujedno i sastavni dio idejnog projekta i na kojoj je potrebno iscrtati smještaj zgrade na građevinskoj čestici, tj. pozicioniranje objekta.

Idejni projekt se predaje u Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, koji izdaje rješenje o uvjetima građenja. Zakonski rok za izdavanje rješenja o uvjetima građenja je 30 dana, a u praksi to traje dulje. Uz idejni projekt je za ishođenje rješenja o uvjetima građenja potrebno priložiti dokaz vlasništva (izvadak iz zemljišne knjige ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor…).

4. Da li se nakon ishođenog rješenja o uvjetima građenja može započeti sa izgradnjom objekta?

Nakon ishođenog rješenja o uvjetima građenja potrebno je izraditi glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine, te se nakon toga može započeti s izgradnjom objekta.

5. Što je glavni projekt, što sadrži i zbog čega je potreban?

Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:

arhitektonski projekt
građevinski projekt
elektrotehnički projekt
strojarski projekt
troškovnik projektiranih radova

Glavni projekt je potrebno imati na gradilištu zbog izvedbe radova, a potreban je i zbog završnog izvješća nadzornog inženjera u kojem on mora utvrditi da li je objekt izrađen u skladu sa glavnim projektom. Završno izvješće nadzornog inženjera potrebno je zbog upisa objekta u katastar i zemljišne knjige.

6. Što je građevinska (brutto) površina?

Građevinska (bruto) površina zgrade je površina zatvorenog prostora svih etaža zgrade + istaknuti dijelovi pomnoženi odgovarajućim koeficijentima. Balkon, nenatkrivene terase, natkriveni prolaz, nadstrešnica – koeficijent 0,25; lođe i otvoreno vanjsko stubište – koeficijent 0,75; podrum s pomoćnim prostorom i natkrivene terase – koeficijent 0,5. U građevinsku (bruto) površinu ne uračunavaju se dijelovi potkrovlja i zadnje etaže visine manje od 2,0 m, galerije, nadstrešnice nad ulazom manje od 6 m², strehe, vijenci i drugi istaknuti dijelovi.

7. Što je netto korisna površina?

Neto korisna površina zgrade je zbroj površina unutarnjih prostorija zgrade + istaknuti dijelovi (terase, balkoni, lođe) pomnoženi koeficijentima kao i kod građevinske (bruto) površine.

8. Kako se obračunava komunalni i vodni doprinos?

Komunalni i vodni doprinos se plaćaju na temelju obujma građevine. Kod izračuna obujma računa se obujam zatvorenog prostora zgrade od kote najniže etaže do krova + obujam istaknutih dijelova (terase, lođe i sl.) pomnožen s odgovarajućim koeficijentom. Natkriveni prolaz i nadstrešnica – koeficijent 0,25; lođa – koeficijent 0,75; podrum s pomoćnim prostorom i natkrivena terasa – koeficijent 0,5.

U obujam se ne uračunava prostor ispod kosog krova visine do 1,2 m, te toplinska izolacija zajedno sa završnim slojevima istaknuta izvan ravnine pročelja zgrade.

Visina kosog krova računa se od najviše točke površine gotovog poda stropne konstrukcije ispod kosog krova (pod potkrovlja) do najviše točke (sljemena) projektiranog kosog ili zaobljenog krova.

Sorry, the comment form is closed at this time.